Izazovi i rešenja za postizanje sertifikata zelene gradnje

Projekti koji teže dobijanju sertifikata zelene gradnje, kao što su BREEAM i LEED, moraju se suočiti sa izazovima termoizolacije i hidroizolacije. Korišćenje odgovarajućih materijala koji smanjuju toplotne gubitke i održavaju stabilnu unutrašnju temperaturu ključni su za smanjenje potreba za grejanjem i hlađenjem. Pored toga, sprečavanje prodora vode i vlage je od vitalnog značaja za održavanje kvaliteta vazduha u prostoru. Integracija ovih sistema sa drugim elementima objekta, kao što su podne obloge i stolarija, igra ključnu ulogu u postizanju visokih standarda održivosti i energetske efikasnosti.

Naime, važno je upotrebiti materijale koji će sprečiti toplotne gubitke, a koji će održati stabilnu temperaturu unutar prostora, tačnije smanjiti potrebu za grejanjem i hlađenjem.

Podrazumevaju korišćenje mnogih materijala, poput staklene vune, mineralne vune, ekspandiranog polistirena, pa čak i drvenih vlakana i dr. Sa druge strane, hidroizolacija je važna kako bi se sprečio prodor vode i vlage čime će se zadržati kvalitet vazduha, a podrazumevaju uglavnom upotrebu različitih premaza. Sistemi termoizolacije i hidroizolacije nisu izolovani, već moraju biti sinhronizovani i sa drugim elementima objekta, pa tako i postavljanjem podnih obloga.

Termoizolacija se postiže i ventilisanom fasadom, ali i odabirom stolarije, što je izuzetno bitno za prostore sa staklenim zidovima.

Između ostalog, dobar izbor bi bilo podno grejanje – koje mora biti usaglašeno sa izborom podne obloge, a posebno u kombinaciji sa indukcionim aparatima koji su raspoređeni po prostoru, koji poseduju termostat i kojima se upravlja lokalno ili, na primer, preko aplikacije. Pritom je važno odabrati i aparate koji su konstruisani tako da ne stvaraju buku, da su gotovo nečujni, ali da stvaraju komforan boravak u prostoru.

Takođe je mogućno instalirati i senzore kako bi se grejanje, odnosno hlađenje automatski uključivalo. Poželjno je da objekat ima i sopstvene solarne panele kako bi se opskrbio električnom energijom. Ukoliko se na objektu nalazi i zeleni krov, to je dobitna kombinacija jer ovaj sloj na krovu utiče i na potrošnju energije, odnosno njeno očuvanje unutar objekta i prijatniju temperaturu u vrelim danima. Podovi kao vrlo važni elementi enterijera i te kako igraju važnu ulogu prilikom procene da li je objekat građen po principima zelene gradnje. Zbog svoje prostranosti i dominacije prostorom, njihov izbor je važan jer treba da zadovolje niz funkcionalnih i estetskih zahteva.

Njihov odabir zavisi od namene prostora, koliko će se eksploatisati, da li je obekat javni ili privatni, da li je prostor namenjen za svakodnevno obitavanje, spavanje ili kuvanje i obavljanje higijenskih rutina.

Odabirom recikliranih materijala, kao što su reciklirani drveni podovi, mogu se ispuniti kriterijumi za dobijanje i pomenutih sertifikata. Pravilnim odabirom dobija se enterijer koji može biti i moderan i inspirativan, ali koji nosi notu prirode i utiče na zdravlje ljudi.

Mogu se koristiti keramičke pločice, kamen, reciklirana pluta i svi drugi materijali koji su okarakterisani kao prirodni i ekološki. Podovi koji su podesni u objektima koji su odlikovani ovim sertifikatima jesu, dakle, oni koji se mogu reciklirati, ali i koji sadrže nizak sadržaj isparljivih organskih materija.

U objektima koji imaju BREEAM i LEED sertifikate troši se manje energije bilo za grejanje, bilo za hlađenje, kao i za sve ostale potrebe. Ona se ne rasipa, već čuva, što rezultira i značajno manjim troškovima.

Da bi se došlo do zajedničkog cilja, važno je da standardi budu primenjeni u svim aspektima gradnje i uređenja enterijera i eksterijera, počev od fasade, prozora, pa sve do odabira podova. Bitno je birati materijale koji su prirodni, održivi, pa i reciklirani. Na ovaj način reprezentuje se i briga o neposrednom okruženju. Investitori, arhitekte i građani koji prepoznaju značaj pomenutih standarda, pokazuju visok stepen posvećenosti održivom razvoju, što je sve važnije u svakodnevici. Naposletku, sama nekretnina biva atraktivnija i veća joj je tržišna vrednost.

Autor teksta: Sanja Dakić Đurić